Čuvajte svoju djecu! Promjena načina života s ciljem sprječavanja srčanog udara

Kardiovaskularne bolesti, visoki krvni tlak ili dijabetes tipa II u odrasloj dobi često imaju svoje uzroke u djetinjstvu.

Mnogo je djece s prekomjernom tjelesnom težinom, a visoki krvni tlak postaje sve češći kod adolescenata. Sve je to moguće spriječiti.

Čuvajte svoju djecu! Promjena načina života s ciljem sprječavanja srčanog udara

Kardiovaskularne bolesti, visoki krvni tlak ili dijabetes (šećerna bolest)  tipa II u odrasloj dobi često imaju svoje uzroke u djetinjstvu. Mnogo je djece s prekomjernom tjelesnom težinom, a visoki krvni tlak postaje sve češći kod adolescenata.⁽¹⁾ Sve je to moguće spriječiti. Izuzetno je važno razumjeti da je zdrav život dugoročna investicija koja se isplati. S druge strane, nepoželjne posljedice neprovođenja zdravog načina života također su dugoročne.

Ono što nam je najviše potrebno jest promjena paradigme. Budući da obiteljski obrasci igraju ključnu ulogu u socijalizaciji djece, važno je biti primjerom od samog početka. Djeca oponašaju svoje roditelje tako da preuzimaju njihove navike bez da to primjećuju, što znači da se loši obrasci jednako lako usađuju kao i dobri. Ono što oni vide i dožive kod kuće vrlo je važno.

Rizični užitci

Prehrana je središnji dio mnogih kultura. Ljudi diljem svijeta uživaju u jelu i pripremi hrane za druge. Baš kao što je poslužiti nekome ukusan ručak simbol gostoprimstva, davanje slatkiša, deserta ili omiljenih poslastica djeci znak je privrženosti. Put do srčanih bolesti može ići kroz želudac. Sve započinje udovoljavanjem svojim željama: malo slatkiša, malo čipsa, odlazak u restorane brze hrane da se nagradimo ili zato što je to u trendu, izostanak fizičke aktivnosti, često ljenčarenje ispred televizora ili računala s vrećicom čipsa i slatkim bezalkoholnim pićem, iz dana u dan. Ako mislite da svom djetetu takvim odnosom činite uslugu, niste u pravu. Nezdrava i neuravnotežena prehrana s visokim udjelom ugljikohidrata i natrija može dovesti do pretilosti, dijabetesa i visokog krvnog tlaka.

Uravnotežena prehrana umjesto slatkiša

Većina djece tijekom dana jede u vrtiću ili školi. Iako postoje stroga pravila za prehranu u ustanovama za djecu, ne može se očekivati da školske kantine snose svu odgovornost za zdravu prehranu djece. Za djecu je važno da pojedu zdrav doručak, po mogućnosti s mliječnim proizvodima, voćem i puno vlakana te da povremeno jednu voće i povrće, a ne samo prženu piletinu i pomfrit. Bilo bi dobro odrediti raspored obroka i uključiti zdrave manje obroke ujutro i poslijepodne između većih obroka umjesto čipsa i slatkiša.⁽²⁾ Ne potičite djecu da piju slatke bezalkoholne napitke. Trebali bi rano naučiti utažiti žeđ vodom ili možda nezaslađenim voćnim čajem. Energetska pića postaju sve popularnija među tinejdžerima. Ona ne samo da su nezdrava, već su i štetna zbog visokog sadržaja kofeina. Nemojte ih uopće kupovati, čak ni da ih kušate, i potrudite se da vaša djeca ne troše svoj džeparac na njih.

Ne morate se brinuti da će biti nesretni zbog zdravog života, baš naprotiv. Odrast će u sretne i, što je još važnije, zdrave osobe ako se ne moraju cijeli život boriti s viškom kilograma i sa svime što to nosi sa sobom.

Radost vježbanja

Da bi djeca postala zdravi, odrasli ljudi, moraju se od ranog vremena naviknuti na redovito vježbanje. U početku je to lako postići, u stvari, većina male djece jednostavno se ne može prestati kretati. Ova faza trčanja i skakanja traje sve dok ne krenu u školu, kada se mnoga djeca ulijene. Ujutro su u školi, poslijepodne su nagnuti nad domaćim zadaćama ili ispred računala i vrlo malo vremena im preostaje za sport. Roditelji su također previše zauzeti da bi provodili sate na igralištu ili na sportskoj stazi. Vožnja biciklom postaje zabava za vikend, a planinarenje rijetka radost. Tjelovježba je važna, a pogotovo vježbanje u prirodi. Morate biti primjer svojoj djeci. Vikende i slobodno vrijeme provedite baveći se fizičkim aktivnostima. Redovito planinarenje ili vožnja biciklom, igranje nogometa ili badmintona sa svojom djecom nije samo zdravo, već i radosno iskustvo. Djeca koja su od ranog djetinjstva navikla na tjelovježbu uživat će u sportskom treningu i svakodnevno vježbanje im neće biti strano. Optimalna dob za bavljenje organiziranim sportom je oko 6 ili 7 godina. Djeca ove dobi dovoljno su usredotočena i sposobna svladati sekvence pokreta, umjesto da samo oponašaju druge.⁽⁴⁾ Ovo je razdoblje života posebno pogodno za poboljšanje izdržljivosti i snage srca i pluća. Idealan sport za ovu je dob plivanje jer pomaže razvijanju izdržljivosti i čini osnovu za sve sportove u vodi. Poželjno je od 10. godine djetetovog života odabrati sport kojim se ono može dugoročno baviti, kao što su igre s loptom. Od 14. ili 15. godine pa nadalje, čak ni duži i češći treninzi ne uzrokuju mnogo fizičkog ili mentalnog napora. Adolescentima mogu biti vrlo zanimljivi kajak i kanu, mačevanje i borilačke vještine.

Bez obzira na to koji sport vaše dijete odabere, sustavno vježbanje pozitivno će utjecati na razvoj srca i cirkulacije.