Gdje ima dima, ima i vatre!
Iako su statistički podaci o štetnim učincima pušenja na zdravlje prilično zastrašujući, teško je donijeti odluku o prestanku pušenja. Bolesti povezane s pušenjem uzrokuju oko 8 milijuna smrtnih slučajeva svake godine diljem svijeta. Više od 7 milijuna tih smrti dogode se kod pušača, dok je 1,2 milijuna povezano s pasivnim pušenjem . Više od 80% od 1,3 milijarde pušača u svijetu žive u zemljama s niskim ili srednjim prihodima. (1)
Ne postoji pušač koji ne zna da je svaka cigareta samo još jedan čavao u lijesu. Možemo li reći da se igrate vatrom ako ne prestanete pušiti?
Možda se ne igrate vatrom, ali sigurno se igrate vlastitim životom. Pušenje je jedan od najvećih zdravstvenih problema na svijetu, odmah nakon povišenog krvnog tlaka. Tijekom 20. stoljeća „ubilo“ je oko 100 milijuna ljudi, većinu njih u današnjim bogatim zemljama. 15% globalnih smrtnih slučajeva pripisuje se pušenju.(2)
Koliki je postotak pušača u populaciji?
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu postoji otprilike 1,3 milijardi ljudi koji redovno puše. Podaci za 2016. god. pokazuju da je udio pušača u populaciji iznad 15 godina diljem svijeta bio oko 21,9%, dok u Hrvatskoj iznosio 37,1%.(2)
Koji su štetni učinci pušenja na zdravlje?
Pušenje značajno povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti (hipertenzije, arterioskleroze, tromboze, srčane angine, srčanog udara, moždanog udara), od nekih vrsta tumora (raka pluća, tumora usne šupljine, raka grkljana, raka jednjaka, raka mokraćnog mjehura) te od kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Rizik se povećava kako se povećava broj godina pušenja i broj dnevno popušenih cigareta. Pušenje također igra ulogu u razvoju osteoporoze i nekih očnih bolesti, npr. katarakte (sive mrene) i makularne degeneracije povezane sa starosti. Žene koje puše imaju veću opasnost od neplodnosti, a muškarci koji puše imaju veću vjerojatnost od impotencije. Pušenje u trudnoći ne samo da je štetno za majku, već ima i štetan učinak na očekivani životni vijek fetusa. Novorođenčad čija je majka pušila tijekom trudnoće vrlo će vjerojatno imati manju težinu pri rođenju. (3)
U kojoj mjeri pušenje utječe na prognozu različitih bolesti?
Pušenje ne samo da povećava učestalost niza bolesti, već i negativno utječe na tijek bolesti. Osoba koja puši ima 2 – 3 puta veću vjerojatnost da će umrijeti od koronarne bolesti srca.(4) Pušenje 1 – 14 cigareta dnevno povezano je s 1,7 puta većim rizikom od bolesti koronarne (srčane) arterije sa smrtnim ishodom.(5) Rizik za kardiovaskularne bolesti raste s brojem svakodnevno popušenih cigareta i povećanjem dobi, uz 5,3 puta veći rizik za žene koje puše više od 25 cigareta dnevno. (6) Pušači mogu imati do 5 puta veći rizik od zastrašujuće iznenadne srčane smrti od nepušača.(7) Ispitivanje provedeno u Škotskoj pokazalo je da pušenje također uzrokuje višestruko povećanje rizika od smrti uzrokovane moždanim udarom.(8) Sve u svemu, može se reći da se mnoge smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima mogu povezati s pušenjem.
Povezanost pušenja i respiratornih bolesti svima je jasna, ali jeste li svjesni uloge pušenja u razvoju kardiovaskularnih bolesti?
Pušenje je jedan od ključnih rizičnih faktora za bolesti povezane s krvožilnim sustavom, jer oštećuje endotel , tj. sloj koji oblaže krvne žile (to se naziva oksidativni stres ), a dovodi i do ateroskleroze.(9) Pušenje štetno utječe na metabolizam masti: smanjuje razinu dobrog kolesterola i povećava razinu lošeg kolesterola. Također povećava razinu ugljičnog monoksida u krvi, što dovodi do još ranjivijeg endotela. Pušenje sužava krvne žile, a posljedica toga jest da manje svježeg kisika može doći do tkiva zbog manje količine krvi. Istraživanje u kojem su sudjelovali mladi i zdravi dobrovoljci koji ne puše pokazalo je da pušenje jedne cigarete značajno smanjuje varijabilnost srčanog ritma i uvelike povećava krvni tlak . I aktivno i pasivno pušenje povećava koagulabilnost (sklonost zgrušavanju) krvi. Kad ateroskleroza pogodi zajedničku karotidnu arteriju, protok krvi u mozak može se smanjiti do te mjere da određena područja mozga mogu odumrijeti zbog nedostatka opskrbe krvlju te može doći do moždanog udara.(10)
Kao što vidite, pušenje igra veliku ulogu u razvoju kardiovaskularnih bolesti. Uz već spomenutu koronarnu arterijsku bolest, srčani udar i moždani udar, pušenje je povezano i s razvojem bolesti perifernih arterija (arterija nogu) - arterijske stenoze ili suženja. Pušenje može rezultirati sedmerostrukim povećanjem rizika od bolesti perifernih arterija.(11) Simptomi bolesti perifernih arterija (oštra bol koja se javlja tijekom fizičke aktivnosti, osjetljivost, grčevi, umor mišića u nogama) razvijaju se mnogo ranije kod pušača, 10 godina prije nego što se pojave kod nepušača, i puno su teži. Kod bolesnika s bolešću perifernih arterija koji puše, dvostruko je češće potrebna amputacija uda nego kod bolesnika s bolesti arterija koji ne puše.
Zašto pušači ne prestaju pušiti kad znaju za ozbiljne štetne učinke pušenja na svoje zdravlje?
U prvom redu zato što pušenje dovodi do teške ovisnosti. Vrlo mali postotak pušača su laki pušači ili pušači koji nisu ovisni (puše do 5 cigareta dnevno), a velika većina je teško ovisna.
Što možemo reći pušačima? Zašto bi trebali prestati?
Jednom kada prestanete, zdravstveni se rizici nedvojbeno počinju smanjivati, iako opseg toga ovisi o pojedincu i vremenu koje je prošlo. Odvikavanje od pušenja ima neposredne i dugoročne zdravstvene koristi za sve pušače.(12)
U roku od…
- 20 minuta - puls i krvni tlak se snižavaju.
- 12 sati - razina ugljičnog monoksida u krvi pada na normalu.
- 2-12 tjedana - cirkulacija se poboljšava, a plućna funkcija povećava.
- 1-9 mjeseci - kašalj i otežano disanje se smanjuju.
- Jedne godine - rizik od koronarne bolesti približno je upola manji nego u pušača.
- 5 – 15 godina - rizik od moždanog udara jednak je rizik kod nepušača.
- 10 godina - rizik od raka pluća pada na otprilike polovicu rizika od onog kod pušača, a rizik od raka usta, grla, jednjaka, mjehura, vrata maternice i gušterače se smanjuje.
- 15 godina - rizik od koronarne bolesti jednak je riziku kod nepušača.(12)
Sve to, kao i mnoge druge čimbenike, treba uzeti u obzir, ali svaki pušač sam za sebe mora odgovoriti na pitanje zašto treba prestati pušiti. O Vama uvelike ovisi Vaše zdravlje i kvaliteta života.
Reference
- (1) https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tobacco. [accessed on 16 September 2020] Return to content
- (2) https://ourworldindata.org/smoking#smoking-is-one-of-the-leading-risks-for-early-death/. Return to content
- (3) Onor IO, Stirling DL, Williams SR, et al. Clinical Effects of Cigarette Smoking: Epidemiologic Impact and Review of Pharmacotherapy Options. Int J Environ Res Public Health. 2017;14(10):1147. Published 2017 Sep 28. doi:10.3390/ijerph14101147. Return to content
- (4) Rosamond W, Flegal K, Furie K, et al. Heart disease and stroke statistics--2008 update: a report from the American Heart Association Statistics Committee and Stroke Statistics Subcommittee [published correction appears in Circulation. 2010 Jul 6;122(1):e10. Kissela, Bret [corrected to Kissela, Brett]]. Circulation. 2008;117(4):e25-e146. doi:10.1161/CIRCULATIONAHA.107.187998. Return to content
- (5) Briffa, T, Greenhalgh, EM, & Winstanley, MH. 3.1 Smoking and heart disease. In Scollo, MM and Winstanley, MH [editors]. Tobacco in Australia: Facts and issues. Melbourne: Cancer Council Victoria; 2019. Available from http://www.tobaccoinaustralia.org.au/chapter-3-health-effects/3-1-smoking-and-heart-disease [accessed 25 June 2020]. Return to content
- (6)Willett WC, Green A, Stampfer MJ, et al. Relative and absolute excess risks of coronary heart disease among women who smoke cigarettes. N Engl J Med. 1987;317(21):1303-1309. doi:10.1056/NEJM198711193172102. Return to content
- (7) Dagfinn Aune1, Sabrina Schlesinger, Teresa Norat et al. Tobacco smoking and the risk of sudden cardiac death: a systematic review and meta-analysis of prospective studies. European Journal of epidemiology 2018 (33): 509-521. Return to content
- (8) Hart CL, Hole DJ, Smith GD. Risk factors and 20-year stroke mortality in men and women in the Renfrew/Paisley study in Scotland. Stroke. 1999;30(10):1999-2007. doi: 10.1161/01.str.30.10.1999. Return to content
- (9) Messner B, Bernhard D. Smoking and cardiovascular disease: mechanisms of endothelial dysfunction and early atherogenesis. Arterioscler Thromb Vasc Biol. 2014;34(3):509-515. doi:10.1161/ATVBAHA.113.300156. Return to content
- (10) Carotid Artery Disease. https://www.columbianeurology.org/neurology/staywell/document.php?id=35842. Return to content
- (11) Price JF, Mowbray PI, Lee AJ, Rumley A, Lowe GD, Fowkes FG. Relationship between smoking and cardiovascular risk factors in the development of peripheral arterial disease and coronary artery disease: Edinburgh Artery Study. Eur Heart J. 1999;20(5):344-353. doi:10.1053/euhj.1998.1194. Return to content
- (12) https://www.who.int/tobacco/quitting/benefits/en/. [accessed September 2020] Return to content
Povezani članci:
Aspirin protect 100 mg tablete se koriste za sprječavanje srčanog i moždanog udara u bolesnika koji su već preboljeli srčani odnosno moždani udar te za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka nakon određenih vrsta operacija na krvnim žilama, kako bi se krvne žile proširile ili postale prohodne.
Djelatna tvar lijeka Aspirin protect 100 mg želučanootporne tablete je acetilsalicilatna kiselina. Lijek se izdaje bez recepta, u ljekarni.
Nositelj odobrenja za stavljanje u promet u Hrvatskoj je
Bayer d.o.o., Radnička cesta 80, 10000 Zagreb
Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika.
