Procjena rizika za učinkovitu prevenciju kardiovaskularnih bolesti

Procjena rizika za učinkovitu prevenciju kardiovaskularnih bolesti

Kardiovaskularne bolesti i dalje su jedan od najčešćih poremećaja koji pogađaju muškarce i žene širom Europe, a sve više i u zemljama istočnog Mediterana. Ishemijska bolest srcaX Ishemijska bolest srca
patološko stanje za koje je pokazano da je uzrokovano nedostatnim dotokom kisika u srčani mišić (ishemijom)
čini oko 50% ovih slučajeva, a moždani udar oko 14%. (1)

Kada je potrebna procjena rizika?

Nedavno je došlo do promjene paradigme u prevenciji srčanih bolesti. Nekada smo imali takozvane probire menadžera, u kojima smo pregledavali zdrave mlade muškarce i sredovječne muškarce, jer se smatralo da je koronarna arterijska bolest tipična za ljude na tom položaju. Danas postoji konsenzus da nije potrebno raditi probir za zdrave mlade ljude, već prvenstveno trebamo pronaći bolesnike s povećanim rizikom koji imaju više od 5 % šanse da umru od kardiovaskularne bolesti u sljedećih 10 godina. Dvije skupine bolesnika imaju povišeni rizik. Prvu skupinu čine oni koji već imaju sličnu bolest, tj. oni koji imaju koronarnu, cerebralnu ili perifernu arterijsku bolest, te bolesnici s dijabetesom, posebno ako imaju druge rizične faktore. Za ove ljude nije potrebno raditi procjenu jer već imaju simptome. Druga je skupina važnija po pitanju procjene rizika, to su ljudi koji nemaju problema ili simptoma, ali su izloženi većem riziku. To su ljudi koje moramo otkriti. To je cilj tablice za procjenu rizika (SCORE tablica) koju su preporučili Europsko kardiološko društvo i Europsko udruženje za prevenciju i rehabilitaciju kardiovaskularnih bolesti, a koja je objavljena u svibnju 2016., u revidiranoj verziji i uključuje spol, dob, pušenje, vrijednosti krvnog tlaka i razine kolesterola. Te je podatke lako prikupiti, a iz njih i iz podataka koje pruže bolesnici može se utvrditi jesu li u skupini visokog rizika.(2)

Tko provodi procjenu rizika?

Uvijek je provodi liječnik kod kojeg osoba prvo dođe. To znači da je to obično liječnik opće prakse. Ne trebaju posebni i skupi uređaji za procjenu rizika, ona traje relativno kratko vrijeme i njome se može prepoznati koje su osobe u visokorizičnoj skupini.

Zašto je tim osobama potrebno posvetiti posebnu pažnju? Ili, drugim riječima, koji su to razlozi da je baš njima potrebna posebna pažnja?

Zato što su preventivne aktivnosti najučinkovitije u toj skupini bolesnika.(2) Znamo da osobe bez rizičnih faktora mogu doživjeti infarktX infarkt
odumiranje tkiva, uglavnom u obliku klina, zbog začepljenja arterije koja dovodi krv u unutarnji organ
, a znamo i da je Winston Churchill, koji je imao niz rizičnih faktora, doživio 91 godinu. Proživio je dva svjetska rata, puno je pio i pušio cigare, život mu je bio prepun stresa, imao je veliki višak kilograma i znao je reći: „kad god osjetim potrebu za vježbanjem, legnem dok osjećaj ne nestane”. To su, međutim, krajnosti i takvi slučajevi nisu tipični za veliku većinu stanovništva.

Procjena rizika za učinkovitu prevenciju kardiovaskularnih bolesti

Što trebate učiniti ako ste u skupini s rizikom višim od 5%?

Ova kategorija spada u populaciju visokog rizika, što znači da morate promijeniti način života što je više moguće, uključujući promjenu prehrane, gubitak kilograma, prestanak pušenja i početak programa redovite tjelovježbe.(2) Morate učiniti sve što možete za prevenciju, što znači da ste možda kandidat za liječenje lijekovima. Bolest ima piramidalnu strukturu: započinje genetskim kodom koji je već u vama, zatim su tu uvjeti okoline, način života, rizični faktori, a zatim na vrhu ledene sante dolazi do kardiovaskularnog događaja. Trebali biste razmišljati o prevenciji na isti način: imate svoj stil života, prehranu, pušenje, alkohol, vježbanje itd. Ako već imate rizične faktore (povišen krvni tlakX krvni tlak
tlak
, dijabetes, abnormalne razine lipida), to se mora liječiti. U preventivnoj terapiji morate uzimati lijekove za koje je poznato da ne samo da utječu na krvni tlak, već i da imaju druge učinke, u prvom redu da smanjuju vjerojatnost prvog ili sljedećeg kardiovaskularnog događaja.(2)

Ako dobijete takve lijekove, morate li ih uzimati do kraja života?

Naše dosadašnje spoznaje upućuju na to da ako ste imali infarktX infarkt
odumiranje tkiva, uglavnom u obliku klina, zbog začepljenja arterije koja dovodi krv u unutarnji organ
, postoje neki lijekovi koje morate uzimati do kraja života jer arteriosklerozaX arterioskleroza
otvrdnuće, kalcifikacija arterije
nije lokalni problem, nije prisutna samo u onom području krvne žile gdje je nastao infarkt.(3) To znači da je cilj kardiovaskularne prevencije smanjiti učestalost prvih kliničkih događaja ili recidiva povezanih s koronarnim, cerebralnim i perifernim arterijskim bolestima. Ovaj klinički događaj obično se javlja u jednom od sljedeća tri oblika: smrt koja je posljedica kardiovaskularnog događaja, moždani udar ili srčani udar (infarkt miokarda).

Tablica za procjenu rizika ne uzima u obzir nasljedne faktore. Koliko su oni važni?

Ako u obitelji imate nekoga tko je imao kardiovaskularnu bolest u mladoj dobi, to je genetski rizik.(2) No važno je je li vaš rođak imao infarkt u dobi od 95 godina ili u dobi od 38 godina. Obično se kardiovaskularne bolesti i tumori razvijaju u starijoj dobi, jednostavno zato što se tijelo istroši. Kažemo da je u toj dobi to gotovo „prirodno”, ali to nije prirodno u 38. godini. U tako ranoj dobi postoji određeni genetski faktorX faktor
čimbenik
, ali to je teško točno odrediti. Kardiovaskularne se bolesti, međutim, ne mogu povezati s jednim jedinim uzrokom, što otežava borbu s njima, ali istodobno je to razlog zbog kojeg možete učiniti mnogo po pitanju prevencije. U Finskoj su dokazali da je prevencijaX prevencija
mjera/e za zaštitu zdravlja
na razini društva, što nije zadatak samo medicinske naravi, vrlo učinkovita. Tijekom 20 godina postigli su velika poboljšanja mijenjajući način života, prehrambene navike i prehrambenu industriju: nekoć su bili među najlošije rangiranim državama po smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti na globalnoj razini, a danas su među najboljima u Europi.(4) Sve to je postignuto u relativno kratkom razdoblju. Za ovakve se stvari 20 godina smatra kratkim vremenom.

Situacija u Hrvatskoj

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti na vrhu ljestvice smrtnosti, a od njih je 2016. godine umrlo 23 190 osoba, odnosno 45% ukupno umrlih. Po smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti Hrvatska spada među zemlje u Europi sa srednje visokim stopama smrtnosti. Analiza po spolu pokazuje da su bile uzrok smrti 50,1% umrlih žena (13 136) i 39,7% umrlih muškaraca (10 054). Najčešći uzrok bila je ishemijska bolest srcaX ishemijska bolest srca
patološko stanje za koje je pokazano da je uzrokovano nedostatnim dotokom kisika u srčani mišić (ishemijom)
s udjelom od 20,2 % (10 396) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 12,8 % (6 594) u ukupnoj smrtnosti.(5)

Reference

  • 1. Timmis A, Townsend N, Gale C, et al. European Society of Cardiology: Cardiovascular Disease Statistics 2017. Eur Heart J. 2018;39(7):508-579. doi:10.1093/eurheartj/ehx628. Return to content
  • 2. Piepoli MF, Hoes AW, Agewall S, et al. 2016 European Guidelines on cardiovascular disease prevention in clinical practice: The Sixth Joint Task Force of the European Society of Cardiology and Other Societies on Cardiovascular Disease Prevention in Clinical Practice (constituted by representatives of 10 societies and by invited experts) Developed with the special contribution of the European Association for Cardiovascular Prevention & Rehabilitation (EACPR). Eur Heart J. 2016;37(29):2315-2381. doi:10.1093/eurheartj/ehw106. Return to content
  • 3. Ibanez B, James S, Agewall S, et al. 2017 ESC Guidelines for the management of acute myocardial infarction in patients presenting with ST-segment elevation: The Task Force for the management of acute myocardial infarction in patients presenting with ST-segment elevation of the European Society of Cardiology (ESC). Eur Heart J. 2018;39(2):119-177. doi:10.1093/eurheartj/ehx393. Return to content
  • 4. Vartiainen E, Laatikainen T, Peltonen M, et al. Thirty-five-year trends in cardiovascular risk factors in Finland. Int J Epidemiol. 2010;39(2):504-518. doi:10.1093/ije/dyp330. Return to content
  • 5. Kardiovaskularne bolesti u Hrvatskoj 2016.god, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) Return to content

Povezani članci:

Aspirin protect 100 mg tablete se koriste za sprječavanje srčanog i moždanog udara u bolesnika koji su već preboljeli srčani odnosno moždani udar te za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka nakon određenih vrsta operacija na krvnim žilama, kako bi se krvne žile proširile ili postale prohodne.

 

Djelatna tvar lijeka Aspirin protect 100 mg želučanootporne tablete je acetilsalicilatna kiselina. Lijek se izdaje bez recepta, u ljekarni. 
Nositelj odobrenja za stavljanje u promet u Hrvatskoj je
Bayer d.o.o., Radnička cesta 80, 10000 Zagreb

Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika.