Koji su glavni čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti?

Koji su glavni čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti? 

Neki čimbenici igraju ključnu ulogu u razvoju kardiovaskularnih bolesti. Kombinacija nekoliko takozvanih čimbenika rizika može značajno povećati rizik od moždanog udara, koronarne bolesti srca i srčanog infarkta.

Neki su čimbenici rizika urođeni, ali mnogi se mogu kontrolirati zdravim načinom života i pravim lijekovima. Najčešći čimbenici rizika navedeni su u nastavku.(1)

Povišeni krvni tlak

Krvni tlakX Krvni tlak
tlak
koji je konstantno viši od optimalnog može povećati rizik od moždanog i srčanog udara. Budući da su simptomi povišenog krvnog tlaka manje uočljivi u svakodnevnom životu, trebali biste redovito mjeriti krvni tlakX krvni tlak
tlak
. Hipertenzija se definira kao krvni tlak jednak ili viši od 140/90 mmHg.(1)​​​​​​​

Nedostatak tjelovježbe

Nedostatak tjelovježbe može povećati rizik od koronarne srčane bolesti. Održavajte svoje zdravlje i poboljšajte cirkulaciju redovitim vježbanjem. Preporučuje se umjerena tjelesna aktivnost najmanje 150 minuta tjedno.(1)​​​​​​​

Pušenje

Pušenje može značajno, od 2 do 4 puta, povećati rizik od koronarne srčane bolesti i, kao posljedica toga, od srčanog udara. Moguće je smanjiti rizik prestankom, čak i nakon mnogo godina pušenja.(2)​​​​​​​

Dijabetes

Oštećenje stijenki krvnih žila jedna je od dugoročnih posljedica dijabetesa (šećerne bolesti) koja povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Razvoju dijabetesa najviše pogoduju prekomjerna težina, nedostatak tjelovježbe i genetska predispozicija. Potrebna je dobra kontrola dijabetesa kako bi se smanjio kardiovaskularniX kardiovaskularni
vidi „kardiovaskularni”
rizik.(3)​​​​​​​

Visoka razina kolesterola

Iako kolesterolX kolesterol
životinjski sterol (aromatski alkohol koji se nalazi u masti u malim količinama)
proizvodi jetra, dijeta bogata mastima također može povećati količinu kolesterola u krvi. Nakupljanjem u krvnim žilama i formiranjem naslaga smanjuje se njihova fleksibilnost, što za posljedicu ima povećani rizik od ateroskleroze.(4)​​​​​​​

Loša prehrana

Kao što je ranije spomenuto, loša prehrana može dovesti do povišene razine kolesterola i povećanog rizika od dijabetesa. Zdrava i umjerena prehrana i tjelovježba mogu vam pomoći da ostanete u kondiciji i zaštitite se od kardiovaskularnih bolesti.

Razlike u vezi sa spolom

Dokazano je da su muškarci izloženi većem riziku od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Ženska tijela proizvode ženski spolni hormon (estrogen) koji štiti vaskularni sustav. Nakon menopauze dolazi do drastičnog pada proizvodnje estrogena, što uzrokuje smanjivanje razlike između muškaraca i žena s obzirom na učestalost i rizik od kardiovaskularnih bolesti.(5)​​​​​​​

Dob

Što ste stariji, veća je vjerojatnost da ćete razviti kardiovaskularne bolesti. Kada navršite 40 godina, trebali biste se početi bolje brinuti o svom tijelu, ako već niste i ranije.(1)​​​​​​​

Nasljedna predispozicija (sklonost)

Ako je vaš bliski rođak obolio od kardiovaskularne bolesti već u mlađoj dobi (manje od 65 godina kod žena i manje od 55 kod muškaraca), veća je vjerojatnost da ste genetski predisponirani. Za tu predispoziciju nema lijeka. Najbolje što možete učiniti jest svesti na minimum ostale čimbenike rizika.(1)​​​​​​​

Reference

  • (1) Piepoli MF, Hoes AW, Agewall S, et al. 2016 European Guidelines on cardiovascular disease prevention in clinical practice: The Sixth Joint Task Force of the European Society of Cardiology and Other Societies on Cardiovascular Disease Prevention in Clinical Practice (constituted by representatives of 10 societies and by invited experts)Developed with the special contribution of the European Association for Cardiovascular Prevention & Rehabilitation (EACPR). Eur Heart J. 2016;37(29):2315-2381. doi:10.1093/eurheartj/ehw106. Return to content
  • (2) Rigotti NA, Pasternak RC. Cigarette smoking and coronary heart disease: risks and management. Cardiol Clin. 1996;14(1):51-68. doi:10.1016/s0733-8651(05)70260-5. Return to content
  • (3) American Diabetes Association. 3. Prevention or Delay of Type 2 Diabetes: Standards of Medical Care in Diabetes-2020. Diabetes Care. 2020;43(Suppl 1):S32-S36. doi:10.2337/dc20-S003. Return to content
  • (4) Mach F, Baigent C, Catapano AL, et al. 2019 ESC/EAS Guidelines for the management of dyslipidaemias: lipid modification to reduce cardiovascular risk. Eur Heart J. 2020;41(1):111-188. doi:10.1093/eurheartj/ehz455. Return to content
  • (5) Gao Z, Chen Z, Sun A, Deng X. Gender differences in cardiovascular disease. Medicine in Novel Technology and Devices. 2019;100025. doi:10.1016/j.medntd.2019.100025. Return to content

Povezani članci:

Aspirin protect 100 mg tablete se koriste za sprječavanje srčanog i moždanog udara u bolesnika koji su već preboljeli srčani odnosno moždani udar te za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka nakon određenih vrsta operacija na krvnim žilama, kako bi se krvne žile proširile ili postale prohodne.

 

Djelatna tvar lijeka Aspirin protect 100 mg želučanootporne tablete je acetilsalicilatna kiselina. Lijek se izdaje bez recepta, u ljekarni. 
Nositelj odobrenja za stavljanje u promet u Hrvatskoj je
Bayer d.o.o., Radnička cesta 80, 10000 Zagreb

Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika.