Sprječavanje arterioskleroze u pretilih bolesnika 

Abnormalno smještene masne naslage mogu se nalaziti u mnogim drugim dijelovima tijela, na primjer u jetri i gušterači. Sitne kuglice masti (kuglice od triglicerida) također se mogu taložiti u mišićnim stanicama. Ostala područja taloženja uključuju unutrašnju stranu bedara i područje ispod dijafragme (ošita), tj. između dijafragme i plućne ovojnice. Masnoća se može taložiti u ženskim dojkama, pa čak i u ždrijelu, što može dovesti do zastoja disanja tijekom spavanja, tj. apneje. Poznato je da je regionalna raspodjela tjelesne masnoće važan pokazatelj metaboličkih i kardiovaskularnih promjena kod nekih osoba.⁽⁶⁾ Apneja za vrijeme spavanja ne smije se uzimati olako, jer značajno smanjuje dotok kisika u mozak te ima sekundarni učinak na cirkulaciju i brzinu rada srca, a kao posljedica toga može doći do brojnih srčanih bolesti.⁽⁷⁾ Masnoća ima štetan utjecaj na rad srca, ne samo mehanički, već i formiranjem naslaga oko niza krvnih žila. Kako nastaje masno tkivo, oslobađaju se tvari koje izravno štete stijenci susjednih krvnih žila.⁽⁶⁾

Zašto masna hrana stvara naslage u brojnim dijelova tijela?

Iz povijesnih razloga, jer su ljudi željeli da mast tako funkcionira. Milijunima godina problem nije bio previše masti, naprotiv, nije ih bilo dovoljno. Tijekom ledenog doba, zaliha masti pomogla je čovjeku da se zaštiti od hladnoće. Masnoća je još uvijek bila na cijeni u srednjem vijeku. Bilo je vremena kada je mast koštala više od mesa. To je lako za razumjeti, jer u 1 gramu masti ima 9,1 kcal energije, dok 1 gram proteina u mesu sadržava samo 4,1 kcal. To znači da mast može pohraniti mnogo energije i vrlo je hranjiva.⁽⁸⁾ 

Istina, kruh i maslac još uvijek su jeftinija hrana. Ali možete vidjeti i drugu krajnost u široj javnosti: danas se svugdje može čuti da su samo piletina i riba zdravi i da uopće ne bismo trebali jesti svinjetinu.

Svinjetinu možete jesti, ali ne previše, a važna je pravilna priprema.⁽⁹⁾  Hranjiva vrijednost ribe ovisi o sadržaju masnih kiselina koje su korisne za zdravlje, omega-3 masnih kiselina. Npr. najviša razina EPA (eikosapentaenska kiselina) zabilježena je u masnoći velikog šarana (2,92%), a zatim slijede sibirska jesetra (2,38%), velški som (1,63%) i amur (1,10%).⁽¹⁰⁾

Znači li to da nam mast nije nužno neprijatelj?

Tijelu je potrebna određena količina masti, ali važno je pronaći zdrav omjer i držati ga se. Ako nema unosa masti, razboljet ćete se. Sjetite se samo izuzetno mršavih manekenki. Ali isto će se dogoditi ako konzumirate prekomjerne količine masti. Postoji niz bolesti koje se razvijaju kao posljedica pretjerane konzumacije masti.

Pretilost može uzrokovati kardiovaskularne bolesti, na primjer hipertenziju, bolesti jetre i kao posljedicu toga poremećaje metabolizma masti, kao i probleme s mišićno-koštanim sustavom. Malo ljudi zna da opterećenje zglobova zbog viška kilograma nije jedini razlog zašto se razvijaju problemi s mišićno-koštanim sustavom. Određene tvari koje se proizvode u masnom tkivu ulaze u zglobne šupljine i uzrokuju sterilnu upalu (bez gnoja) u hrskavičnom tkivu. Posljedica toga je razvoj upale u hrskavici i zglobnoj šupljini, što dovodi do problema s mišićima i kostima.⁽¹¹⁾ Uz to, pretilost može dovesti do mnogih drugih vrsta bolesti, od kojih su najvažnije maligni tumori, uglavnom karcinom debelog crijeva, rak rektuma, rak dojke, rak grlića maternice, rak jajnika i rak gušterače.⁽¹²⁾

Kako pretilost utječe na krvožilni sustav?

Sloj koji oblaže krvne žile, endotel , teži nekoliko kilograma i igra važnu ulogu u razvoju arterioskleroze i metabolizmu trombocita (krvnih pločica). Proizvodnja i razlaganje velikog broja takozvanih prostaglandina uvelike je određeno aktivnošću stijenke krvnih žila. Upravo kod tih poremećaja započinje stvaranje krvnih ugrušaka, što onda dovodi do arterioskleroze. Pretilost je okidač tog procesa. Kako? Tako što tvari koje izazivaju upalu nastaju u masnoći, te značajno oštećuju stijenku krvnih žila, pridonoseći stvaranju krvnih ugrušaka, što je druga faza oštećenja. Nakon toga, kao rezultat procesa regeneracije, dolazi do taloženja tvari za izgradnju i obnavljanje krvnih žila. To znači da kolesterol nije osnovni uzrok arterioskleroze i bolesti krvnih žila. Naravno da poremećaj metabolizma kolesterola igra ulogu u tom procesu, ali glavni je uzrok masna jetra i velika količina lipida u cijelom tijelu koji se talože kao trigliceridi, najprije u jetri, a kasnije u tkivima. To uzrokuje nekoliko sekundarnih degenerativnih promjena u tijelu.⁽¹⁾

Možemo li reći da je arterioskleroza bolest civilizacije? 

Ne. CT (kompjutorizirana tomografija, radiološka dijagnostička metoda) snimke egipatskih, južnoameričkih i eskimskih mumija pokazala su znakove arterioskleroze u relativno ranoj dobi.⁽¹³⁾ Ti su narodi imali različitu prehranu i definitivno su bili aktivni u fizičkom smislu.⁽¹⁴⁾ Arterioskleroza je bolest tipična za ljudsku rasu, a početak se može odgoditi pravilnim načinom života, ali, budući da smo ljudi, rizik je uvijek prisutan. Stvaranje krvnih ugrušaka igra važnu ulogu u razvoju arterioskleroze. Arterioskleroza se kod čovjeka razvija ranije i češće kod osoba s visokom razinom kolesterola u krvi.⁽¹⁴⁾ Krvni  ugrušci nastajali su u ljudi i nekoliko milijuna godina. Prije mnogo godina glavna prijetnja pojedincu bila je ozljeda od koje bi mogao iskrvariti. Tijelo je na to reagiralo tako da pokuša spriječiti krvarenje. To znači da je stvaranje krvnih ugrušaka fiziološka funkcija . Prema tome, koagulacija krvi može se dogoditi vanjskim i unutarnjim putem. Vanjski se put aktivira kada dođe do oštećenja tkiva. Unutarnji put uključuje stvaranje krvnog ugruška kao posljedicu oštećenja stijenke krvnih žila. Oba procesa s vremenom dovode do stvaranja krvnog ugruška, a tada se formira proteinska mreža, takozvana mreža fibrinskih niti. Pretilost bi mogla spriječiti raspad mreže fibrina, tj. proces fibrinolize.⁽¹⁵⁾

Kako možemo spriječiti stvaranje krvnih ugrušaka?

Moramo poduzeti mjere za promjenu stvaranja krvnih ugrušaka i moramo osigurati da razmjer takvih mjera bude dovoljan. Postoje učinkoviti lijekovi koji sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka, ali čimbenici koji pomažu u razgradnji krvnih ugrušaka mogu se aktivirati smanjenjem tjelesne težine, što dovodi do smanjivanja količine nepotrebne masti pohranjene u tijelu. Što se toga tiče, najbolji se rezultati postižu poboljšanjem životnog stila, s posebnim naglaskom na povećanu tjelesnu aktivnost. To znači da je za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka i za pospješivanje njihove razgradnje potrebno uzimanje lijekova i promjena načina života. To su dva preporučena načina za sprječavanje arterioskleroze kod pretilih osoba.⁽¹⁾

Aspirin protect 100 mg sprječava abnormalno stvaranje krvnih ugrušaka, čime se smanjuje rizik od ponovnog infarkta. Djelatna tvar ovog  lijeka, acetilsalicilatna kiselina, pomaže u sprječavanju abnormalnog nakupljanja trombocita, čime se sprječava stvaranje krvnih ugrušaka koji bi mogli suziti ili blokirati krvne žile.

Aspirin protect 100 mg odobren je u Republici Hrvatskoj za sprječavanje srčanog udara i moždanog udara u bolesnika koji su već preboljeli srčani odnosno moždani udar. Također se primjenjuje za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka nakon određenih vrsta operacija na krvnim žilama, kako bi se krvne žile proširile ili postale prohodne.⁽¹⁶⁾

Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte liječnika ili ljekarnika.